Kako ostati siguran tijekom grmljavinskog nevremena pri plovidbi u Hrvatskoj: 5 ključnih preporuka

Kako ostati siguran tijekom grmljavinskog nevremena pri plovidbi u Hrvatskoj?

Grmljavinsko nevrijeme u Hrvatskoj može se razviti vrlo brzo, osobito tijekom ljetne nautičke sezone. Vedro nebo u kratkom se roku može pretvoriti u tamne olujne oblake, promjenjiv vjetar i sijevanje, posebice na Jadranu, gdje se lokalni olujni sustavi mogu naglo pojačati. Za nautičare glavna opasnost nije samo izravan udar groma. I grom u neposrednoj blizini može oštetiti elektroniku, utjecati na brodske sustave i stvoriti opasne električne putove kroz metalne dijelove, mokre površine, oputu i druge vodljive elemente plovila. Mala plovila, otvoreni brodovi i gumenjaci posebno su izloženi jer je posada više na otvorenom i često u izravnom dodiru s komandama motora, metalnim dijelovima i vodom na palubi.

Najsigurnija odluka uvijek je izbjeći nevrijeme prije nego što vas dosegne, no ako vas zatekne tijekom plovidbe, održavanje komunikacije sa službama spašavanja ili obližnjim plovilima može dodatno povećati sigurnost i olakšati koordinaciju.

Je li sigurno biti na jedrilici tijekom grmljavinskog nevremena?

Ako se zateknete u nevremenu i nemate zaštitu od udara groma, pridržavajte se ovih jednostavnih mjera opreza kako biste smanjili opasnost.

5 najboljih preporuka za izbjegavanje udara groma tijekom plovidbe u Hrvatskoj

1. Pratite prognozu i reagirajte na vrijeme.

Najbolja strategija u nevremenu jest prevencija. Prepoznavanje znakova poput gomilanja tamnih oblaka, naglih promjena vjetra ili pada temperature može pomoći nautičarima da na vrijeme uoče približavanje oluje.

Prije isplovljavanja provjerite lokalnu pomorsku prognozu i obratite pozornost na upozorenja na grmljavinsko nevrijeme, promjene vjetra i nestabilne vremenske obrasce u poslijepodnevnim satima. Ako niste sigurni kojim se alatima najbolje služiti, pogledajte naš vodič za najbolju vremensku prognozu za jedrenje u Hrvatskoj s korisnim savjetima za planiranje i preporukama za aplikacije. Tijekom plovidbe nastavite promatrati horizont i obratite pozornost na tamne okomite oblake, udaljeno sijevanje, iznenadne udare vjetra i smanjenu vidljivost.

Ako uočite munje ili znakove nevremena, unaprijed isplanirana ruta prema marini, zaštićenoj luci ili sigurnom sidrištu može vam pomoći da brže pronađete zaklon i smanjite rizik.

Jednostavan način za procjenu udaljenosti nevremena jest brojanje sekundi između bljeska munje i zvuka grmljavine. Svakih pet sekundi odgovara približno jednoj milji. Ako se taj razmak smanjuje, nevrijeme vam se približava, a vrijeme za sigurno djelovanje sve je kraće.

2. Ostanite što niže i unutar gabarita plovila.

Ako vas nevrijeme dosegne prije nego što stignete do zaklona, spustite se što niže kako biste smanjili izloženost.

Na jedrilici s kabinom uđite unutra i ostanite što niže i što bliže središtu plovila. Izbjegavajte naslanjanje na metalne okvire, dodirivanje električnih sustava i stajanje uz otvore gdje biste mogli doći u kontakt s oputom ili metalnim spojnicama.

Na otvorenom plovilu ostanite nisko u kokpitu i držite ruke i noge unutar plovila. Nemojte uspravno stajati, naginjati se preko boka niti se izlagati kao najviša točka na palubi.

Time se rizik ne uklanja u potpunosti, ali se smanjuje izloženost i vjerojatnost da postanete dio električnog puta ako grom udari u plovilo ili more u neposrednoj blizini.

3. Izbjegavajte metal, oputu i mokre vodljive površine

Energija munje traži put kroz vodljive materijale. Na plovilu to mogu biti ograde, vinčevi, dijelovi upravljačkog sustava, sartije, antene, elementi motora, instrumenti s metalnim nosačima i mokre površine.

Tijekom grmljavinskog nevremena izbjegavajte izravan kontakt sa sljedećim dijelovima:

• metalnim rukohvatima i zaštitnim ogradama
• jarbolom, bumom i stajaćom oputom
• vinčevima, bitvama i izloženim metalnim spojnicama
• dijelovima kormilarskog sustava i metalnim komponentama kormila
• radijskom opremom, antenama i električnim pločama

Izbjegavajte istodobno dodirivanje dviju vodljivih točaka. To uključuje situacije u kojima je jedna ruka na metalnom dijelu, dok su vam stopala na mokroj površini palube. Ako morate ostati za kormilom, krećite se smireno i svedite nepotreban kontakt s izloženim metalnim dijelovima na najmanju moguću mjeru.

4. Isključite elektroničku opremu koja nije nužna.

Grom ne mora izravno pogoditi plovilo da bi izazvao ozbiljnu štetu. Udar u blizini može uzrokovati električne prenapone kroz instalacije, antene, instrumente, radio uređaje, sustave punjenja i navigacijsku opremu.

Ako uvjeti to dopuštaju, isključite elektroničku opremu koja nije nužna prije nego što nevrijeme dođe iznad vas. Izbjegavajte rukovanje radio uređajima, ploterima, punjačima, izloženim vodičima i upravljačkim elementima s metalnim dijelovima dok u blizini aktivno sijeva.

Ako plovilo ima uklonjive antene ili izložene dodatke koji nisu dio namjenskog sustava zaštite, osigurajte ih prije dolaska nevremena, a ne tijekom njegova najintenzivnijeg dijela.

Ova mjera neće u potpunosti zaštititi plovilo od oštećenja, ali može smanjiti rizik od kvarova uzrokovanih prenaponima i ograničiti nepotrebnu izloženost tijekom nevremena.

5. Potražite zaklon čim prije možete

Male jedrilice, gumenjaci, pomoćni čamci i plovila s izvanbrodskim motorom pružaju manje zaštite tijekom grmljavinskog nevremena nego veća zatvorena plovila. Posada je izloženija i često bliže vodljivim dijelovima poput komandi motora, ograda, ručica upravljanja i mokrih površina palube.

Ako ste na malom ili otvorenom plovilu i primijetite razvoj nevremena, vaš prioritet treba biti što raniji dolazak do obale, marine ili drugog zaklonjenog mjesta. Za sigurnije planiranje zaustavljanja u promjenjivim vremenskim uvjetima pogledajte naš vodič za sigurna sidrišta u Hrvatskoj za jak vjetar.

Izvanbrodskim motorima treba pristupiti s posebnom pažnjom jer objedinjuju izloženi metal, izravan kontakt pri upravljanju i mokro radno okruženje. Ako ne možete na vrijeme stići do zaklona, ostanite što niže, izbjegavajte metal, smanjite kretanje na minimum i pričekajte da nevrijeme nedvojbeno prođe prije nastavka uobičajenog upravljanja plovilom.

*Valja naglasiti da su smrtni slučajevi na plovilima uzrokovani udarom groma vrlo rijetki, ali sami udari nisu neobični. Osobito posljednjih godina suočavamo se sa sve češćim udarima groma i izraženijim ekstremnim vremenskim pojavama na Jadranu kao posljedicom klimatskih promjena.

Zašto je grom na plovilu toliko opasan

Kada grom udari u jarbol, antenu, konstrukciju plovila ili čak more u neposrednoj blizini, električna energija traži put prema moru. Taj put nije uvijek predvidljiv.

Moguće posljedice uključuju:

• oštećenu ili uništenu elektroniku
• izgorjele instrumente i električne instalacije
• kvar akumulatora i sustava punjenja
• strukturna oštećenja jarbola ili dijelova trupa
• ozljede posade zbog provođenja električne energije ili bočnog preskoka

Čak i udar u blizini može biti dovoljan da utječe na brodske sustave. Zato sigurnost od munje nije samo pitanje vjerojatnosti izravnog udara. Riječ je i o smanjenju izloženosti neizravnim električnim oštećenjima i ozljedama.

Što je sa sustavima zaštite od groma na jedrilicama?

Neka plovila opremljena su sustavima zaštite od groma čija je svrha usmjeriti električnu energiju u more kontroliranim putem, od najviše točke plovila do točke uzemljenja ispod nje.

Na pojedinim plovilima, osobito većim ili posebno opremljenim, pravilno projektiran sustav može smanjiti štetu i povećati sigurnost. Ipak, ne postoji univerzalno rješenje koje jamči zaštitu u svakoj situaciji. Materijal trupa, konfiguracija opute, kvaliteta ugradnje i održavanje pritom imaju veliku važnost.

Gromobran, koji se naziva i odvodnik groma, metalna je šipka postavljena na konstrukciju kako bi pomogla sigurno odvesti grom. Na jedrilicama to može uključivati metalni vrh na vrhu jarbola povezan vodičem s kobilicom, trupom ili uzemljivačkom pločom ispod vodene linije. U teoriji se tako oko jarbola stvara stožasta zona zaštite.

U praksi je zaštita jedrilica od groma znatno složenija. Takvi se sustavi ne ugrađuju često na mnoge krstareće jedrilice zbog izazova pri ugradnji, dodatne težine, električnog otpora, galvanskih učinaka i različite učinkovitosti ovisno o konstrukciji plovila. Neki nautičari također smatraju da uzemljeni jarbol u marini okruženoj nezaštićenim plovilima može povećati vjerojatnost udara.

Praktičan zaključak vrlo je jednostavan:

• nemojte se oslanjati isključivo na opremu
• upoznajte ograničenja svojeg plovila
• izbjegavajte nevrijeme kad god je to moguće
• pregledajte sigurnosni plan prije nego što se uvjeti pogoršaju

Ako niste sigurni kako je vaše plovilo uzemljeno ili zaštićeno, obratite se kvalificiranom brodskom električaru ili servisu s iskustvom u sustavima zaštite od groma na plovilima.

Električni sustavi osjetljivi su na prenapone

Ne postoji apsolutna zaštita od groma, a put udara nije moguće predvidjeti. Ipak, pojedine mikrolokacije mogu češće privlačiti gromove od drugih. Određene naznake upućuju na to da se takva lokacija možda pojavila u splitskoj luci u blizini ACI marine. Primjerice, nakon što je željezna skulptura Ruža vjetrova premještena manje od pedeset metara dalje, plovila vezana najbliže obali navodno su počela češće trpjeti štetu povezanu s udarima groma.

U rujnu 2020. jedan takav udar groma zahvatio je četiri najbliža velika jedriličarska katamarana. Na plovilima najbližima skulpturi uništeni su elektronika, električna vitla, brodski uređaji i baterijski sklopovi, a ukupna šteta dosegnula je nekoliko stotina tisuća kuna. Ranije, dok je skulptura bila na staroj lokaciji, takvi problemi nisu bili zabilježeni iako su plovila bila vezana u blizini.

U veljači 2022. grmljavinsko nevrijeme koje je pogodilo šibensko područje bilo je među najintenzivnijima u zemlji. Prema podacima senzora za detekciju grmljavine, toga je dana u Šibeniku zabilježeno oko 500 udara groma, dok ih je na širem području između 18 i 22 sata zabilježeno više od 4.000. Jedan udar u Pirovcu pogodio je vrh jarbola usidrene jedrilice, a događaj je zabilježila panoramska kamera.

POMICANJE JARBOLA JEDRILICA: Stožasta zona zaštite u statičnim uvjetima.
Bočni nagib jedrilice smanjuje područje zaštite. Ljeti mnogi nautičari u marinama borave na krstašima čiji se jarboli neprestano pomiču.

Ako se jedrilice pomiču jedna prema drugoj, zona zaštite između njih se povećava jer jedna jedrilica ulazi u područje druge. Ako se udaljavaju jedna od druge, zona zaštite između njih se smanjuje pa su obje izloženije.

Za bolje razumijevanje navedenih informacija pogledajte infografiku u nastavku:

Munje pogađaju i gumenjake

U Svetom Petru kod Biograda 2005. godine mladi Čeh koji se tijekom nevremena nalazio u gumenjaku smrtno je stradao od udara groma.

Izvanbrodskim motorima treba posvetiti posebnu pozornost jer njihovi brojni izloženi metalni dijelovi mogu postati dio opasnog električnog puta, osobito ako gumenjak nema odvojenu upravljačku konzolu i nautičar izravno drži ručicu motora.

Električni potencijal akumuliran prije udara groma može premašiti 100 milijuna volti. Pražnjenje može prenijeti od 20.000 do 50.000 ampera i razviti temperaturu od oko 55.000 stupnjeva Celzija. Traje tek djelić sekunde, ali može biti iznimno razorno i smrtonosno. Jedan jedini udar može uništiti jarbol, oštetiti trup i teško ozlijediti ili usmrtiti članove posade. Gotovo 50 posto osoba pogođenih gromom nalazilo se na vodi ili u njezinoj neposrednoj blizini. Važno je imati na umu i to da grom može udariti kilometrima prije nego što oluja stigne, kao i nakon što se naizgled već povuče.

Grmljavinska nevremena na Jadranu zahtijevaju ozbiljan oprez

Hrvatska obala jedno je od najprivlačnijih europskih odredišta za jedrenje, no ljetni se uvjeti mogu vrlo brzo promijeniti. Vrućina, vlaga i nestabilne zračne mase mogu potaknuti snažna lokalna grmljavinska nevremena, osobito poslijepodne i navečer. Neka od tih naglo nastalih jadranskih nevremena lokalno su poznata kao nevere u Hrvatskoj, zbog čega je praćenje vremena temeljni dio dobrog pomoraštva.

Završna razmatranja

Udar groma u plovilo nije česta pojava, ali je dovoljno ozbiljan da svaki skipper i svaki član posade treba znati kako pravilno reagirati.

Ako vas grmljavinsko nevrijeme zatekne tijekom plovidbe u Hrvatskoj, usredotočite se na ono najvažnije. Pravodobno pratite vrijeme, što prije potražite zaklon, ostanite što niže, izbjegavajte metal i isključite elektroničku opremu koja nije nužna kad god to uvjeti dopuštaju. I dalje je najbolja taktika izbjeći nevrijeme. Druga najbolja mogućnost jest ostati smiren i svesti rizik na najmanju mjeru dok opasnost ne prođe.