5 najboljih pravila za izbjegavanje udara groma tijekom jedrenja u Hrvatskoj

Je li sigurno biti na jedrilici tijekom grmljavinskog nevremena?

Udar groma uzrokuje snažno pražnjenje visokog napona, čiji intenzitet slabi s udaljenošću od mjesta udara. Šteta često ne nastaje samo pri izravnom udaru groma u plovilo. Dovoljno je da grom udari u njegovoj blizini jer snažno električno pražnjenje djeluje na sve vodiče, uključujući električne instalacije i dijelove uređaja na brodu, odnosno na svakom plovilu koje ima elektroničke komponente. Ponekad udaljenost od svega nekoliko desetaka metara može biti presudna. S druge strane, smrtonosan udar groma ne mora biti izravan. Zbog udara groma instrumenti se često pokvare ili u potpunosti pregore. Kada grom udari u manji drveni ili plastični brod, električno pražnjenje traži bilo koji put prema dolje, a ljudsko tijelo izvanredno dobro provodi električnu energiju. Stoga, ako se zateknete u grmljavinskom nevremenu i nemate zaštitu od udara groma, opasnost možete svesti na najmanju moguću mjeru pridržavajući se nekoliko jednostavnih uputa.
Ako vas nevrijeme zatekne na moru i nemate sustav zaštite od udara groma, slijedite ove jednostavne savjete i značajno smanjite rizik.

Što učiniti na jedrilici tijekom grmljavinskog nevremena?

5 najboljih pravila za izbjegavanje udara groma tijekom jedrenja u Hrvatskoj:

1. PRATITE VREMENSKU PROGNOZU, a ako nevrijeme ne možete izbjeći:
Naravno, najbolja je opcija izbjeći situacije u kojima do ovakvih okolnosti uopće može doći. Kada ste na moru, uvijek obratite pozornost na udaljene bljeskove munja koji se mogu pojaviti na horizontu jer grmljavinu ćete rijetko čuti na udaljenosti većoj od pet milja od njezina izvora. Ipak, opasnom nevremenu treba se na vrijeme skloniti pronalaskom zaštićenog veza što je prije moguće. Zvuk grmljavine putuje brzinom od jedne milje u pet sekundi, pa tako možete procijeniti udaljenost oluje i brzinu njezina približavanja. Primjerice, ako ste dvije milje od obale, a oluja udaljena pet milja kreće se prema vama brzinom od 20 milja na sat, imate 15 minuta da stignete do obale.

2. OSTATI ŠTO NIŽE
Prije svega, tijekom nevremena ostanite u središnjem dijelu brodske kabine, a ako brod nema kabinu, zadržite se što niže, pognuti u kokpitu. Ruke i noge moraju biti unutar gabarita plovila. Ne izvirujte i ne naginjite se preko palube. 

3. OBUCITE SE, ako se zateknete na gumenjaku i ne možete se na vrijeme udaljiti, rizik od udara groma možete smanjiti ako ste odjeveni jer je opasnost znatno veća kada tijelo nije prekriveno odjećom. Opasna su i manja drvena ili plovila od stakloplastike jer njihova konstrukcija ne omogućuje automatsko uzemljenje kao kod metalnih brodova, gdje se električna energija brzo odvodi u more.

4. NE DODIRUJTE METALNE DIJELOVE
Pazite da ne dodirujete metalne dijelove te, ako ste za kormilom, sjednite ili stanite na drvenu podlogu koja ne provodi električnu energiju. (Metalne ručke posebno su opasne tijekom nevremena)

5. ISKLJUČITE ELEKTRONIKU
Tijekom nevremena isključite i ne dodirujte elektroničku opremu, uključujući radiouređaj. Uvucite ili uklonite radijsku antenu i sve druge uređaje koji strše iznad broda ako nisu uzemljeni. Koliko god je moguće, izbjegavajte dodirivati bilo koji dio plovila povezan sa sustavom zaštite od udara groma. Nikada istodobno ne dodirujte dvije komponente spojene na električni sustav.

*Valja naglasiti da su smrtni slučajevi na plovilima uzrokovani udarima groma vrlo rijetki, ali takvi udari nisu neuobičajeni. Posebno posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve češćim udarima groma i izraženijim vremenskim ekstremima na Jadranu kao posljedici klimatskih promjena.

Opasni scenariji
Nakon udara u brod, električno pražnjenje krenut će najizravnijim putem prema moru, gdje će se raspršiti u svim smjerovima. Neki od tih scenarija mogu biti vrlo opasni za skipera ili člana posade ako se nađu u nepovoljnom položaju. Primjerice, grom udari u neuzemljenu radijsku antenu na vašem plovilu. Metalna antena prenosi električni naboj na radiouređaj, a vaša se ruka nalazi na radiouređaju ili metalu povezanom s njime, dok su vam stopala na mokroj površini u dodiru s metalom koji prolazi kroz trup broda do kobilice. U tom slučaju vaše tijelo može postati najbolji vodič za električni naboj. 

NEZAŠTIĆENI izvanbrodski motor
Manje jedrilice često imaju pomoćni pogon u obliku izvanbrodskog motora postavljenog na krmi, što u slučaju grmljavinskog nevremena može dodatno povećati opasnost za posadu. Razlog je taj što simulacije pokazuju da se takav motor ne nalazi unutar zone zaštite od udara groma.

Električni krugovi su osjetljivi
Ne postoji apsolutna zaštita od udara groma, a putanja udara nije predvidiva. Ipak, činjenica je da neke mikrolokacije privlače gromove više od drugih. 
Prema pojedinim pokazateljima, takva se lokacija nedavno pojavila u splitskoj luci, u blizini ACI marine u Hrvatskoj. Primjerice, nakon što je željezna skulptura Ruža vjetrova premještena manje od pedeset metara dalje, na najbližim plovilima privezanima uz obalu često su se počela pojavljivati oštećenja uzrokovana udarima groma. Pogledajte fotografiju:

U rujnu 2020. jedan od takvih udara groma pogodio je četiri najbliža velika i tehnološki opremljena jedriličarska katamarana. Na njima su potpuno uništeni elektronika, električna vitla i uređaji te kompletni baterijski sustavi, a ukupna šteta iznosila je nekoliko stotina tisuća kuna. Zanimljivo je da se ranije, dok je skulptura bila na svojoj staroj lokaciji, ovakav problem nikada nije događao. I tada su plovila bila privezana u njezinoj neposrednoj blizini, čak i bliže nego poslije.

Oko veljače 2022. grmljavinsko nevrijeme koje je zahvatilo šibensko područje bilo je najintenzivnije u cijeloj zemlji. Prema podacima detektora munja, toga je dana na području Šibenika zabilježeno oko 500 udara groma. Na širem području između 18 i 22 sata zabilježeno je više od 4.000 udara. Jedan udar groma u Pirovcu pogodio je vrh jarbola usidrene jedrilice, što je zabilježila panoramska kamera u Pirovcu. U nastavku pogledajte prizor snimljen panoramskom web kamerom:

Što je s gromobranom ili sustavom odvodnje udara groma?

Gromobran je metalna šipka postavljena na konstrukciju s namjenom zaštite od udara groma. Jedini doista pouzdan način zaštite od udara groma na jedrilici jest ugradnja bakrene ploče površine približno jednog četvornog metra na kobilicu. Ipak, izvedba sustava zaštite od udara groma nije osobito složena. Najprije je potrebno postaviti metalni završetak na vrh jarbola i vodom ga kroz jarbol spojiti s morem, odnosno uzemljiti bakrenim kabelom. Jedan kraj voda spaja se na vrh jarbola, a drugi se uzemljuje na metalni trup broda ili kobilicu. Ako oplata ili kobilica nisu od metala, na njih treba postaviti bakrenu ploču površine od najmanje pola četvornog metra. U tom slučaju visina jarbola određuje radijus zaštićene stožaste zone oko jarbola, odnosno Faradayeva kaveza, pa su osobe unutar te zone zaštićene od udara groma. Međutim, to se na krstaškim jedrilicama u praksi ne koristi jer takvo rješenje slabi performanse, stvara velik otpor, usporava plovilo i potiče galvanske struje. Osim toga, nema mnogo smisla postaviti karbonski jarbol i kroz njega provući kabel težak 30 kilograma. Stoga ne postoji idealno rješenje za potpunu zaštitu jedrilice od udara groma.
Dodatni je problem to što, ako imate gromobran na vrhu jarbola i nalazite se na vezu među drugim jedrilicama koje ga nemaju, postoji velika vjerojatnost da će grom pogoditi upravo vaše plovilo. To je gotovo kao poziv udaru groma. Stoga u Hrvatskoj, barem na jedrilicama do 50 stopa, nije uobičajeno uzemljivati jarbol jer se pokazalo da to može uzrokovati i veću štetu, budući da sustavi odvodnje privlače električnu energiju čak i kada udar nije izravan.

POMAK JARBOLA JEDRILICA
Zona stožaste zaštite u statičnim uvjetima.
Bočni nagib jedrilice smanjuje područje zaštite. Tijekom ljeta u našim marinama mnogi nautičari borave na krstašima čiji se jarboli stalno pomiču.

Ako se jedrilice pomiču jedna prema drugoj, zona zaštite od udara groma povećava se jer jedno plovilo ulazi u područje zaštite drugoga i time se stožasta zona proširuje. Ako se jedrilice udaljavaju jedna od druge, zona zaštite između njih se smanjuje pa su obje izloženije opasnosti. Kada se približavaju, zaštita za oba plovila raste jer se jarboli međusobno nadopunjuju u zaštitnom području. 

Za bolje razumijevanje navedenih informacija pogledajte infografiku u nastavku:

Čini se da se naši nautičari pridržavaju temeljnog pravila prema kojem vremensku prognozu treba pomno pratiti, osobito razvoj olujnih oblaka, te se već pri prvim naznakama nevremena odmah skloniti u sigurnu i zaštićenu luku.

Grom pogađa i gumenjake

U Svetom Petru kraj Biograda 2005. godine mladi je Čeh, koji se tijekom nevremena nalazio u gumenjaku, smrtno stradao od udara groma. Upravljanje gumenjakom za vrijeme oluje ili kiše nosi najveći rizik od udara groma.
Primjerice, izvanbrodski motori s mnogo metalnih dijelova idealna su meta za pražnjenje atmosferskog elektriciteta. Opasnost je osobito velika ako plovilo nema zasebnu upravljačku konzolu ili ako nautičar upravlja gumenjakom držeći ručku motora.

Električni potencijal nakupljen prije udara groma može sadržavati više od 100 milijuna volti. Sam udar tijekom električnog pražnjenja prenosi struju od 20 do 50 tisuća ampera i razvija temperaturu od oko 55.000 stupnjeva Celzija. Traje tek djelić sekunde, ali je iznimno razoran i nerijetko smrtonosan. Jedan udar u plovilo može u trenutku uništiti jarbol, oštetiti trup i usmrtiti više osoba. Gotovo 50 posto ljudi koji su pretrpjeli udar groma nalazilo se na vodi ili u njezinoj blizini, pa se može reći da su voda i munje prirodna kombinacija. Ipak, važno je znati i to da grom može udariti kilometrima prije nego što oluja stigne, ali i nakon što se naizgled već udaljila.