Objašnjenje Struja Jadranskog Mora: Ima li Jadransko More Plimu?

Struje i plime Jadranskog mora

Struje Jadranskog mora u Hrvatskoj pod utjecajem su čimbenika kao što su plimni pokreti, snaga i smjer vjetra, tlak zraka, temperatura i salinitet mora. Za one koji se pitaju je li Jadransko more plimno, odgovor je da - iako je plimni raspon relativno mali, ipak igra ulogu u oblikovanju lokalnih struja. Međutim, važno je napomenuti da se te struje ne mijenjaju drastično i ne predstavljaju značajnu prijetnju sigurnosti plovidbe ili sidrenja.

Jadranska platna: Razumijevanje struja

Izvor slike: Wikiwand

Plime u Jadranskom moru

Da biste saznali nešto o utjecaju plime na morske struje, prvo je potrebno znati nešto više o ovom fenomenu. Najvažnija stvar koju trebate znati je da se razina mora tijekom dana, točnije u 24 sata i 48 minuta, obično dvaput podiže do svoje najviše točke i dvaput spušta do svoje najniže razine, te da plime, ili oseke, naizmjenično traju otprilike 6 sati i 12 minuta.

Kada dođe do promjena u standardnim uvjetima i kakve su razine plime, najlakše je saznati iz tablica koje objavljuje Hrvatski hidrografski institut (HHI) i Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) iz Splita.

Izvor: IZOR

Promjene razine mora utječu na snagu morske struje, poznatu kao plimni koeficijent. Ovaj koeficijent određuje brzina i snaga struje, koja je pak pod utjecajem razlike između visoke i niske plime. Tijekom visokih plima, razina mora raste ili pada različitim brzinama. Plimni raspon varira za 1/12 tijekom prvog i posljednjeg sata, 2/12 tijekom drugog i petog sata, te 3/12 tijekom dva središnja sata. Kao rezultat, struja je najjača tijekom trećeg i četvrtog sata visoke ili niske plime.

Iako relativno skromno, Jadransko more je plimno, s koeficijentima u ovoj regiji koji se kreću od 0 do 100. U južnom dijelu regije, razlika u visini plime rijetko prelazi 40 centimetara. Međutim, tijekom jakih oluja, plima može značajno porasti u nekim uskim kanalima i uvalama. Ovaj fenomen je tipičan za velike i duboke uvale u južnom Jadranu. Iako morske struje mogu biti teško uočljive u Jadranu, mogu se osjetiti prilikom manevriranja brodom u lukama ili blizu ušća rijeka. Brzina struja varira ovisno o području i sezoni, s prosječnom brzinom od otprilike 0,5 čvorova. Međutim, važno je biti svjestan da ponekad mogu doseći brzinu do 4 čvora.

Dugoročna mjerenja razine mora pokazuju da je prosječni svakodnevni plimni raspon duž istočne obale Jadrana 22 cm u Dubrovniku, 23 cm u Splitu, 25 cm u Zadru, 30 cm u Bakru i 47 cm u Rovinju.

Plimni pokreti u Jadranskom moru su općenito mali, ali ponekad se mogu pojaviti veće amplitude. Salinitet Jadranskog mora je niži od onog u Sredozemnom moru jer prima otprilike trećinu slatke vode koja se ulijeva u Sredozemno more, čineći ga bazenom razrjeđenja.

Objašnjenje struja Jadranskog mora: Savjeti za sigurnu navigaciju

Jadransko more, smješteno između Balkana i Apeninskog poluotoka, pod utjecajem je različitih struja, svaka sa svojim karakteristikama. Jadran je poluzatvoren, što znači da su njegove struje rezultat složenih interakcija između lokalnih vjetrova, plima i šire oceanografske pojave.

Ključne struje u ovoj regiji uključuju:

Jadranska struja: Ova dominantna struja teče od juga prema sjeveru duž istočne obale Italije i ulazi u Jadransko more. Zatim se račva, s jednim ogrankom koji se kreće prema sjeveru, a drugim koji se okreće prema jugu duž hrvatske obale.

Ciklonski vrtlog: Unutar Jadrana, ovaj sustav uključuje dva međusobno povezana vrtloga koji se okreću suprotno od kazaljke na satu, utječući na kretanje vode i stvarajući različite brzine i smjerove u različitim područjima.

Vjetrovi Bura i Jugo: Imajte na umu da lokalni vjetrovi poput Bure (sjeveroistočni) i Juga (jugoistočni) značajno utječu na struje i mogu stvoriti poteškoće prilikom pokušaja privezivanja broda. Bura obično uzrokuje kratkotrajne intenzivne struje, dok Jugo može dovesti do dugotrajnih, stabilnih struja duž hrvatske obale.

Je li Jadransko more plimno? Vodič za mornare o strujama i uvjetima plovidbe u Hrvatskoj.

1. Planirajte svoju rutu: Prije isplovljavanja, upoznajte se s lokalnim kartama, vremenskim prognozama i predviđanjima plime. Ostanite informirani o promjenama u obrascima vjetra i uvjetima na moru, posebno tijekom vrhunca sezone plovidbe.
2. Iskoristite lokalno znanje: Iskoristite stručnost lokalnih mornara i čarter kompanija koje imaju neprocjenjive uvide u navigaciju Jadranom. Uzimajući u obzir struje i prevladavajuće vjetrove, mogu vas uputiti na najbolje rute i sigurne luke.
3. Pratite vremenske uvjete: Pažljivo pratite vremenske obrasce, posebno vjetrove Bura i Jugo. Ovi vjetrovi mogu značajno utjecati na uvjete na moru, uzrokujući nagle promjene struja i stvarajući izazovne uvjete za plovidbu.
4. Tehnika okretanja: Kada plovite protiv prevladavajućih struja ili vjetrova, ispravna tehnika može napraviti značajnu razliku. Radite sa strujama i vjetrovima kako biste optimizirali svoje iskustvo plovidbe, štedeći energiju i vrijeme.
5. Razmatranja o sidrenju: Uzmite u obzir trenutnu i moguću buduću smjer i snagu morske struje prilikom odabira sidrišta. Odaberite zaštićene uvale ili luke koje nude zaštitu od prevladavajućih struja i vjetrova.

Jadransko more doživljava slabije plime u usporedbi s drugim morima i oceanima. To je zato što je poluzatvoreno vodeno tijelo s uskim vezama sa Sredozemnim morem, što smanjuje utjecaj plimnih oscilacija. Plime u Jadranskom moru poznate su kao mikroplime i imaju prosječni raspon od oko 0,3 do 0,5 metara (1 do 1,6 stopa). Na plime utječe nekoliko čimbenika, uključujući oblik i dubinu mora, obrasce vjetra i obalnu geografiju. Složena obala, s mnogim otocima i plitkim područjima, može uzrokovati lokalne varijacije u plimnim obrascima.

Važno je napomenuti da, iako plime u Jadranskom moru nisu toliko primjetne kao u drugim regijama, one i dalje igraju značajnu ulogu u dinamici mora i mogu utjecati na navigaciju, struje i obalne procese.